Utvrde li znanstvenici točno što i kako utječe na razvoj bumbara, mogli bi otkriti i kako pomoći bumbarima da prežive. Barem onima koji su najugroženiji.
Diljem svijeta, posljednjih godina, pčele umiru. Neke od utjecaja pesticida, druge od različitih nametnika i bolesti, a treće – od posljedica klimatskih promjena. No, znanstvenici su otkrili da se one pčele koje sve to prežive suočavaju s još jednim problemom koji je, čini se, direktno povezan s promjenama u našoj klimi.
Dva sveučilišta zasebno su prikupiljala uzorke bumbara iz cijele Velike Britanije, a informacije koje su otkrili objavili su u časopisu Journal of Animal Ecology. Njihovi radovi sugeriraju da se ovi mali kukci nalaze u velikoj nevolji.
Naime, otkrili su da se bumbarova krila mijenjaju kad su ti maleni kukci pod stresom. Točnije, kad su vremenski uvjeti topliji i vlažniji, krila bumbara postaju nazubljenija i asimetrična.
Tim s Imperial Collegea u Londonu istraživao je oblike tijela bumbara u posljednjih 120 godina. Koristeći digitalne fotografije, promatrali su asimetriju bumbarovih krila kao indikator stresa. Visok stupanj asimetrije (kad postoji razlika u veličini između lijevih i desnih krila) ukazuje da je kukac bio pod stresom tijekom razvoja.
Otkrili su kako je najmanje asimetrije kod bumbara zabilježeno oko 1925. godine. Nakon toga stupanj asimetrije počeo je sustavno rasti. Dodatne analize pokazale su da je veća asimetrija povezana s toplijim i vlažnijim godinama.
Uz toplije i vlažnije uvjete za koje se predviđa da će bumbare izložiti većem stresu, činjenica da će ti uvjeti postati češći zbog klimatskih promjena znači da bi bumbare moglo čekati teško vrijeme u 21. stoljeću, istaknuo je viši koautor Richard Gill, s Imperial Collegea u Londonu.
U drugoj studiji, objavljenoj u Methods in Ecology & Evolution, koju je proveo tim iz Prirodoslovnog muzeja u Londonu, znanstvenici su proučavali promjene u DNK bumbara u posljednjih 130 godina.
Koristeći istu metodu kakva se inače koristi za proučavanje vunastih mamuta i predaka modernih ljudi, pratili su koliko se genom bumbara promijenio tijekom vremena i kako su se ti kukci prilagodili promjenama u okolišu.
Razvili su metodu sekvenciranja aDNK koja ima potencijal otkriti uvide u genetske promjene iz prošlosti i povezati ih s klimatskim promjenama.
Utvrde li znanstvenici točno što i kako utječe na razvoj bumbara, mogli bi otkriti i kako pomoći bumbarima da prežive. Barem onima koji su najugroženiji.
