Potrošačka korpa za mjesec siječanj tekuće godine iznosila je skoro 3.000 KM. Nevjerovatno, shodno standardu života, kažu iz Saveza samostalnih sindikata Bosne i Hercegovine.
Zanimljivo, prema računicama struke, Mostar je najskuplji grad u Bosni i Hercegovini.
Kada je ovaj grad u pitanju, neki su proizvodi u odnosu na Sarajevo, Zenicu ili Banju Luku skuplji i za marku. Mjesečna karta za gradski prijevoz u Sarajevu je 53 marke, Mostaru 50,50, Zenici 45, Tuzli 52. U Mostaru je i taksi-start najskuplji.
“Preksinoć sam se vratila iz Njemačke i rekla bih da su cijene niže u Njemačkoj nego u Mostaru.”
Djeca mi malo pomažu i ja imam svoje mirovine i može se nekako.”
“Plaće nikad manje, a cijene najviše. Interesantno je povrće i sve, odem i do Sarajeva, tamo je jeftinije nego ovdje.”
nekako možemo, ali ovi stariji koji žive od mirovine, nije lako”, samo su neki od komentara umirovljenika za Federalnu.
Ekonomski stručnjaci pojašnjavaju da svaka lokalna sredina ima određene tržišne odnose, a to podrazumijeva i cijene, a Mostar je, kažu, turistička destinacija.
“Uglavnom gdje imate dosta turista, razvijen turizam i gdje se grad primarno oslanja na turizam to se obično veže za visoke cijene. To je slučaj bilo gdje drugo u svijetu. Druga bitna stvar je da kada posmatramo industrije, pogotovo prerađivačke, uglavnom su locirane sjevernije”, navodi ekonomski stručnjak Admir Čavalić.
Građani poručuju kako turizam ne treba biti opravdanje da cijene namirnica u ovom dijelu Bosne i Hercegovine budu najskuplje.
“Ako će se pozivati na taj turistički dio onda neka stave zasebne cijene za građane, a zasebne za strance kao što to Dubrovnik radi, recimo”, komentar je građana.
Iz Udruge Futura pojašnjavaju da se posljednjih deset godina u javnost plasira informacija kako su Mostar i Široki Brijeg najskuplji za život u Bosni i Hercegovini, što je ističu dijelom opravdano, ali i nije.
“Da bi se dobila cijena nekog proizvoda uzima se statistička sredina svih istih tih proizvoda različitog brenda na policama. U Mostaru, Širokom Brijegu i još mnogima gradovima u Hercegovini imamo na ponudi više proizvoda tog brenda pa čak i onih malo skupljih koje ne možemo naći u Bosni i Hercegovini”, pojašnjava Marin Bago, predsjednik Udruge Futura.
Tako, na primjer, rižu određenog stranog proizvođača nećemo naći na policama u Zenici, zbog čega se, prema statistici, dobije da je riža u Mostaru skuplja, što nije točno, poručio je Bago. Dodaje kako Mostar na ponudi ima više proizvoda i kada se računa srednja vrijednost ispada da je grad skuplji.
Centralna.ba
