[ad_1]
„Nismo sretni što nemamo onih 200 miliona za koje smo se zalagali, ali smo relativno zadovoljni. Ovaj budžet je vrlo korektno raspodijeljen. I kao ministar i kao čovjek sigurno ne bih bio sretan da smo za poljoprivredu dobili 200 miliona, a da naši penzioneri ne ostvare svoja prava – ono što je garantovanoi zakonom“, istakao je ministar Hrnjić.
Dodao je kako su socijalne i pronatalitetne politike u budžetu prevladavale, a izborili su se i za poljoprivredu.
„Morali smo izdvojiti 7,1 milion maraka za popis poljoprivrede, koji će desiti prvi put u ovoj zemlji nakon 1960. godine. Izdvojili smo 3,3 miliona maraka za veterinarstvo – proteklih desetak i više godina bilo je na razini od 2,5 miliona. Milion maraka je za laboratorijsku opremu za kontrolu patvorenog meda, maslinovog ulja, vina“, naveo je ministar Hrnjić.
On je naglasio i kako je kreirana kreditna linija sa Razvojnom bankom FBiH, koja iznosi više od 12 miliona maraka: „Ona je kreirana iz prošlog programa, a implementirat će se u ovoj godini. Kada saberemo sve te stavke, poljoprivrednici imaju na raspolaganju u 2024. godini oko 199 miliona maraka, što će biti direktna podrška poljoprivrednicima i prehrambenoj industriji. Pokušat ćemo i u ovoj godini obogatiti tu kreditnu liniju – cilj cilj nam je da dođemo do 25 miliona maraka, što bi značilo da bi Razvojna banka FBiH dodatno izdvojila 7-8 miliona maraka. To bi u konačnici značilo da poljoprivrednici imaju svojih 207-208 miliona maraka na raspolaganju i direktne i indirektne podrške“.
Ministar Hrnjić kazao je kako bi volio da se poticajna politika u BiH usaglasi – ako do toga ne dođe, morat će zaštititi Federaciju i primijeniti iste propise kao u RS-u.
Što se tiče novca iz IPARD fondova i agencije za agrarna plaćanja – Brisel od nas traži jednu – ministar Hrnjić kaže kako je Federacija nema, RS ima, a da na državnom nivou ima nešto, ali da ne obavlja svoju funkciju.
„Naša zemlja je u aprilu 2013. od Evropske komisije dobila dokument – do danas niko nije nije pokušao ništa kada je u pitanju IPARD“, istakao je on. Napomenuo je kako s državnim minstrom Stašom Košarcem i ministrom iz RS-a Savom pokušava pokrenuti stvari s mrtve tačke i osmisliti IPARD strukturu koja je zadovoljavajuća za EU – tu ima skoro milijarda eura za, zasad, pet zemalja koje koriste te fondove, a BiH je šesta i ne može.
Kad je u pitanju afrička kuga svinja, Federacija je možda i najbolje prošla – na vrijeme smo, kaže, preduzeli sve mjere: „Mi smo se na vrijeme dogovorili sa farmerima u Hercegovini da pokušamo svinje poslati u klaonicu dok su zdrave. Federacija je izdvojila u 2023. godini određen dio u budžetu da spasi tu proizvodnju i to je jedna od najboljih odluka Ministarstva poljoprivrede u prošloj godini“.
Spomenuo je minstar Hrnjić kako Federacija ima manju proizvodnju svinja od Brčkog i RS-a. Na 114 imanja u Posavskom kantonu je eutanazirano oko 700 životinja – pola miliona maraka štete su isplatili, oni ovih dana dobijaju novac na račune. U dva kantona je još bilo slučajeva bolesti – tu je eutanazirano 12 životinja. S druge strane, oko 49 hiljada životinja je eutanazirano u RS-u, a u Distriktu Brčko oko 11 hiljada – i to su puno veći brojevi nego u Federaciji, navodi ministar Hrnjić.
Za kraj je kazao kako su u saradnji s Uredom za veterinarstvo BiH podnijeli inicijativu za promjenu Pravilnika o sprečavanju širenja afričke svinjske kuge na teritoriji BiH i da će to vro brzo biti na Vijeću ministara BiH. Naglasio je ministar Hrnjić još i odličnu saradnju sa Ministarstvom unutrašnjih poslova FBiH, koje je, prema nalogu Ministarstva poljoprivrede, zabranilo kretanje ovih životinja na teritoriji FBiH – i to je pomoglo da se ova bolest stavi pod kontrolu.
