[ad_1]
Pokrivenost uvoza izvozom za deset mjeseci 2023. godine iznosila je 8,5 odsto, a u istom periodu 2022. godine sedam odsto.
U prošloj godini med se iz BiH u najvećem dijelu izvozio za Srbiju, kao i u zemlje Arapskog zaliva – Saudijsku Arabiju, Ujedinjene Arapske Emirate, Bahrein, dok se u BiH najviše uvozio iz Hrvatske i Turske.
Iz Komore ističu da je prosječna jedinična vrijednost uvoznog meda iz Turske po kilogramu iznosila 4,4 KM, dok je prosječna jedinična vrijednost izvoznog meda iz BiH u Saudijsku Arabiju iznosila 44,9 KM po kilogramu.
“Generalno, prosječna izvozna jedinična vrijednost ove godine je bila 34,3 KM po kilogramu, a već duži niz godina uvozna jedinična vrijednost je 7,5 KM po kilogramu”, navode iz Vanjskotrgovinske komore.
Iz Komore navode da BiH raspolaže izvanrednim prirodnim resursima koji su osnov za razvoj pčelarstva, što ukazuje na ogromne potencijale ove privredne djelatnosti, dok sve veća potražnja za medom otvara velike mogućnosti za ozbiljniji razvoj domaćeg pčelarstva.
Osim direktne koristi koju od bavljenja ovim poslom imaju pčelari, indirektne koristi od pčelarstva ima čitavo društvo, zbog povećanog prinosa u poljoprivredi, ali i kompletan ekosistem.
“Sve češći problem sa kojim se suočavaju proizvođači, ali i potrošači, jeste krivotvorenje /adulteracija/ meda. Ovaj problem nije samo prisutan u našoj zemlji nego i na tržištu regiona, ali i EU”, dodaju iz Vanjskotrgovinske komore.
