Pacijent kojem je dijagnosticirana multipla skleroza može doživjeti veliki stres i neizvjesnost. MS je prilično misteriozna bolest. Uzroci ove bolesti nisu definitivno poznati, pa pacijent od liječnika neće dobiti odgovor zašto je obolio?
Nemoguće je predvidjeti razvoj MS-a, pa pacijent neće znati u kakvom će stanju biti za nekoliko godina? Osim toga, kod nekih je ljudi dijagnostika komplikovana i dugotrajna, jer osnovne pretrage ne omogućuju uvijek postavljanje određene dijagnoze.
Vrhunac oboljevanja od multiple skleroze je između 20. i 40. godine života. Vrijeme je profesionalnog usavršavanja, planova za osnivanje porodice i djece te ostvarenje snova. I odjednom u svojim planovima morate uzeti u obzir i ovog vrlo neželjenog gosta – multiplu sklerozu. Koliko dugo živite s ovom bolešću pitanje je koje se prirodno nameće u glavama pacijenata koji su zabrinuti za svoju budućnost.
Multipla skleroza – šta je to?
MS (sclerosis multiplex) je hronična i neizlječiva bolest središnjeg živčanog sistema. U svom toku imunološki sistem ne funkcioniše ispravno. Kod zdrave osobe imunološki sistem je odgovoran za odbranu tijela od bakterija i virusa. Kada se otkrije patogen, ovaj sistem se mobilizira i bori protiv infekcije koja je štetna za ljude. Međutim, kod multiple skleroze, iz nepoznatih razloga, imunološki sistem netačno identificira ovojnice živaca u mozgu kao strano tijelo i napada ih. Kao rezultat, živčana ovojnica (mijelin) je oštećena. To remeti pravilno provođenje živčanih impulsa, a pacijent može doživjeti niz negativnih simptoma.
MS je autoimuna bolest, tj. ona u kojoj tijelo napada samo sebe. Važnu ulogu u njegovom razvoju ima i imunološki aspekt jer je neispravan rad imunološkog sistem temelj za napad stanica na ovojnice živaca u mozgu i leđnoj moždini.
Simptomi multiple skleroze
Kod multiple skleroze oštećenje mozga i leđne moždine može nastati bilo gdje. Zbog toga se kaže da je MS raširen. Također može uzrokovati vrlo širok raspon simptoma jer su oštećene ovojnice živaca odgovorne za bilo koju tjelesnu funkciju. Dakle, MS ima mnogo lica i svaki pacijent može patiti od ove bolesti na potpuno drugačiji način.
U ranoj fazi multiple skleroze simptome je lako promašiti jer su nespecifični, odnosno mogu se pripisati nekoj drugoj bezazlenoj bolesti ili biti povezani s načinom života. Mogu se javiti lagani trnci, obično u donjim udovima, ali i u rukama. Obično odu sami i onda se vrate. Pacijenti se žale na čudan osjećaj da im “mravi gmižu” po tijelu.
Javlja se ukočenost vrata i grčevi u donjim ekstremitetima. Pacijenti također doživljavaju kronični umor koji je nesrazmjeran aktivnosti koju obavljaju. Mogu biti razdraženi i pretjerano reagirati na emocionalne situacije.
Neki su pacijenti patili od glavobolja i problema s koncentracijom. Rijetki ljudi koji imaju ove simptome čak i pomisle da bi oni mogli biti uzrokovani multiplom sklerozom. Koliko dugo se živi u ovom neznanju? Sve ovisi o individualnom tijeku bolesti. Moguće je da se diskretni simptomi MS-a pojave mnogo godina prije nego što se pojave ozbiljniji problemi, koji tek tada potaknu bolesnika da potraži liječničku pomoć. Postoje i stadiji MS-a u kojima se simptomi razvijaju brže i u kratkom vremenskom razdoblju nježni trnci ili utrnulost postaju intenzivniji.
Multipla skleroza – koliko se živi nakon dijagnoze?
Retrobulbarni optički neuritis može biti nasilna manifestacija multiple skleroze. U oko 30% slučajeva bolest počinje na ovaj način, iako svi retrobulbarni optički neuritis ne ukazuju na multiplu sklerozu. U toku upale očnog živca naglo se pogoršava vid na jednom oku. Može doći do dvostrukog ili zamagljenog vida i može doći do poremećaja u prepoznavanju crvene i zelene boje. Pacijent tada odlazi oftalmologu, koji, međutim, pregledom očne jabučice ne otkriva nikakve zabrinjavajuće promjene. To se događa jer se proces bolesti odvija izvan očne jabučice, u mozgu. Ovojnice vidnih živaca su razbijene ili oštećene, zbog čega je prijenos vidnih impulsa poremećen. Dijagnoza retrobulbarnog optičkog neuritisa od strane oftalmologa bit će indikacija za neurološki pregled i dubinsku dijagnostiku, najčešće magnetsku rezonanciju.
Neurološki simptomi MS-a mogu se razviti na mnogim drugim razinama. Imajte na umu da ih svaki pacijent može doživjeti različitom učestalošću. Neki ljudi će osjetiti nekoliko simptoma, neki samo jedan. Intenzitet također može varirati.
Postoje problemi s ravnotežom i motoričkom koordinacijom. Bolesnik počinje posrtati, udarati o namještaj, ponekad ne može držati male predmete u rukama ili obavljanje preciznih zadataka postaje otežano ili nemoguće.
Trnci u udovima postaju intenzivniji, ponekad do te mjere da se bolesnik budi noću. Javljaju se grčevi u nogama, ponekad vrlo bolni. Postoji napetost i ukočenost mišića. Ponekad onemogućuju kretanje.
Bolesnici se žale na trajni nedostatak energije i iscrpljenost. Problemi s koncentracijom i pamćenjem postaju sve teži.
Također postoje problemi u mokraćnom sistemu. Manifestiraju se iznenadnim i jakim nagonom za mokrenjem. Funkcija sfinktera može biti poremećena.
Multipla skleroza može uzrokovati niz drugih simptoma jer je oštećenje vodljivosti živaca u mozgu i leđnoj moždini obično široko rasprostranjeno. Stoga je nemoguće predvidjeti ili katalogizirati sve simptome. Svaka abnormalnost uočena u tijelu trebala bi privući pažnju pacijenta i liječnika.
Multipla skleroza i morfologija
Kako se dijagnosticira multipla skleroza? Koliko se živi dok se čeka da se bolest dijagnosticira?
U nekih bolesnika dijagnoza se može postaviti vrlo brzo, osobito ako je prva manifestacija multiple skleroze bio retrobulbarni optički neuritis. To je indikacija za magnetsku rezonancu (MRI). MRI ima vrlo važnu ulogu u dijagnozi jer otkriva prekrivene živce u mozgu i leđnoj moždini koji su karakteristični za MS.
No, ako pacijent posjećuje liječnika opće prakse, ako se sumnja na oštećenje središnjeg živčanog sistema, bit će upućen neurologu. Neurološkim pregledom liječnik može otkriti poremećaje u provođenju živčanih impulsa, odnosno oštećenje mozga ili leđne moždine. Pacijent s takvim simptomima također će biti upućen na pregled magnetskom rezonancom. U fazi neurološkog pregleda ne može se postaviti dijagnoza MS-a. Postoje mnoge druge bolesti koje uzrokuju simptome oštećenja središnjeg živčanog sistema. MRI omogućuje razlikovanje multiple skleroze od mnogih bolesti.
U nekim slučajevima za postavljanje dijagnoze radi se i lumbalna punkcija. Cerebrospinalna tekućina može se pregledati na ovaj način. Ako se otkriju oligoklonalni diskovi ili proteini specifični za mijelin (sklop živaca), dijagnoza je često moguća u kombinaciji s MRI slikom. Oligoklonalni diskovi prisutni su u cerebrospinalnoj tekućini u 98% bolesnika s multiplom sklerozom.
Sljedeći test – vizualni evocirani potencijali – osmišljen je da provjeri koliko se brzo signali iz mozga prenose kao odgovor na vizualne podražaje. U bolesnika s multiplom sklerozom to vrijeme može biti duže.
Nažalost, događa se da rezultati magnetske rezonancije, lumbalne punkcije i vizualnih evociranih potencijala još uvijek nisu konačni. Zatim ide diferencijalna dijagnoza, tj. tražimo druge bolesti koje imaju slične simptome. Pacijent će se testirati na, između ostalog, lajmsku bolest, Devicov sindrom ili sistemski eritematozni lupus.
Multipla skleroza – koliko dugo živite i radite
MS je kronična autoimuna neurološka bolest. Prema današnjim saznanjima, to je i dalje neizlječiva bolest. Međutim, to nije smrtonosna bolest! Pacijent si postavlja mnoga pitanja kada sazna da ima multiplu sklerozu. Koliko dugo živite je najčešće postavljano pitanje.
U međuvremenu, životni vijek pacijenata koji boluju od multiple skleroze sličan je životnom vijeku ljudi koji od nje ne boluju. Prije mnogo godina procijenjeno je da je život oboljelog od MS-a statistički 7 godina kraći. Međutim, od tada je postignut veliki napredak u području dostupnih lijekova koji modificiraju bolest. Osobito u skupini bolesnika s relapsno-remitentnom MS-om, što je najčešći tok bolesti. Lijekovi daju priliku zaustaviti razvoj bolesti i odgoditi potencijalnu invalidnost. Dakle, pacijent ima priliku doživjeti manje i kontrolisano oštećenje zdravlja.
Također treba imati na umu da se smrtnost povezana s multiplom sklerozom odnosi na bolesnike s najtežim oblikom, koji razvijaju komplikacije, primjerice u dišnom sistemu (upala pluća) ili mokraćnom sistemu. Međutim, takve komplikacije se javljaju vrlo rijetko.
